Kako bi obezbedila stručnost i ekspertizu u izradi elaborata o opravdanosti podele opštine Majdanpek na opštinu Donji Milanovac i novu opštinu Majdanpek, angažovana je eminentna institucija - Ekonomski institut iz Beograda. Nakon završetka Analize efekata inicirane teritorijalne promene opštine, ostaje nepoznato kako će demografske promene uticati na ekonomiju novih opština.
Analiza stanovništva po nacionalnoj pripadnosti pokazuje da je u postojećoj opštini Majdanpek dominantno stanovništvo srpske nacionalnosti (81,6%) a zatim slede Vlasi (11,9%), Crnogorci (0,7%), Rumuni (0,3%), Jugosloveni (0,2), Makedonci (0,2%) i ostali. Ovi podaci odnose se na poslednji popis stanovništva iz 2002. godine.
I pored toga što se tokom popisa stanovništva značajan broj Vlaha nije tako izjasnio, poslednji lokalni izbori pokazuju da psihološke barijere oko izjašnjavanja sve manje sprečavaju stanovnike opštine Majdanpek da slobodno izraze svoju nacionalnu, etničku ili versku pripadnost. Po prvi put, lokalni parlament ima jednog odbornika vlaške nacionalne manjine.

Ukoliko dođe do podele opštine, doćiće i do značajnih demografskih promena o čemu
Analiza efekata inicirane teritorijalne promene opštine Majdanpek u dve opštine – opštinu Majdanpek i opštinu Donji Milanovac, Ekonomskog instituta iz Beograda nije dala podatke, tj. kako će ove demografske promene uticati na budžet novih opština i ostvarivanje zakonom zagarantovanih ljudskih prava nacionalnih manjina.
U slučaju teritorijalnog razgraničenja, u novoj opštini Donji Milanovac, prema popisu stanovnika iz 2002. godine živelo bi 7.851 stanovnika što čini 33,12% ukupnog broja stanovnika sada jedinstvene opštine Majdanpek.
Prema nacionalnoj pripadnosti u novoj opštini Donji Milanovac dominantno stanovništvo bi činili Srbi (93,71%), a zatim slede Vlasi (3,87%), Rumuni (0,39%), Crnogorci (0,27%), Jugosloveni (0,17%) i ostali.
Međutim, prema nacionalnoj pripadnosti u novoj opštini Majdanpek dominantno stanovništvo bi činili Srbi (75,59%) ali bi se procentualno, broj Vlaha povećao na 15,85%. Zatim slede Crnogorci (0,98%), Rumuni (0,28%), Jugosloveni (0,28%) i ostali.
Na osnovu popisa iz 2002. godine (a procena je da će na novom popisu ovaj broj biti i veći) procenat stanovnika vlaške nacionalne manjine u novoj opštini Majdanpek bio bi veći od 15% što po
Zakonu o zaštiti prava i slododa nacionalnih manjina, nalaže jedinicama lokalne samouprave uvođenje jezika te nacionalne manjine u službenu upotrebu!
Član 11. ovog zakona kaže:
Jedinica lokalne samouprave će obavezno uvesti u ravnopravnu službenu upotrebu jezik i pismo nacionalne manjine ukoliko procenat pripadnika te nacionalne manjine u ukupnom broju stanovnika na njenoj teritoriji dostiže 15% prema rezultatima poslednjeg popisa stanovništva.
Službena upotreba jezika nacionalnih manjina podrazumeva korišćenje jezika nacionalnih manjina u upravnom i sudskom postupku i vođenje upravnog postupka i sudskog postupka na jeziku nacionalne manjine, upotrebu jezika nacionalne manjine u komunikaciji organa sa javnim ovlašćenjima sa građanima; izdavanje javnih isprava i vođenje službenih evidencija i zbirki ličnih podataka na jezicima nacionalnih manjina i prihvatanje tih isprava na tim jezicima kao punovažnih, upotrebu jezika na glasačkim listićima i biračkom materijalu i upotrebu jezika u radu predstavničkih tela.
Osim toga, na teritoriji buduće opštine Majdanpek, imena organa koji vrše javna ovlašćenja, nazivi jedinica lokalne samouprave, naseljenih mesta, trgova i ulica i drugi toponimi ispisivali bi se i na jeziku vlaške nacionalne manjine, prema njenoj tradiciji i pravopisu.
O troškovima koji bi nastali u ostvarivanju ovih prava i koji bi neminovno uticali na opštinski budžet, Ekonomski insitut nije dao procenu niti se u svojoj Analizi dotakao ovog pitanja.
Podsetimo, građani opštine Majdanpek platili su izradu ove analize 2,36 miliona dinara.